Koliko su ljudi monogamni kao vrsta?

Vrste i društva koja su monogamnija obično imaju veći broj braće i sestara koji dijele oba roditelja, dok poligamna ili promiskuitetna društva proizvode više polubraće i polusestara, piše CNN.

Tim znanstvenika koji je vodio Mark Dyble, evolucijski antropolog sa Sveučilišta u Cambridgeu, koristio je računalni model i podatke o braći i sestrama dobivene genetskim istraživanjima ljudi i drugih sisavaca kako bi došao do procijenjenih ocjena monogamije. Svoje su nalaze objavili u časopisu Proceedings of the Royal Society B u srijedu.

Istraživači su utvrdili da dabrovi imaju ocjenu monogamije od 72%, dok ljudi imaju 66%, što je nešto više od rezultata merkata od 60%. Sve tri vrste pripadaju onome što nazivaju “premijer ligom” monogamije.

Na drugom kraju ljestvice, dupini i čimpanze imali su ocjenu monogamije od samo 4%, dok su planinske gorile imale 6%.

“Ovo nije prva studija koja koristi udio braće i sestara kao mjeru monogamije, ali je prva koja uspoređuje stope kod ljudi s drugim vrstama sisavaca,” rekao je Dyble za CNN.

Prema istraživačima, monogamija se dugo smatra ključnim čimbenikom društvene suradnje koja je ljudima omogućila da dominiraju planetom.

Dyble je izračunao stope monogamije kod ljudi koristeći genetske podatke s arheoloških nalazišta i etnografske podatke iz 94 različita ljudska društva, naglašavajući da se prakse parenja i braka jako razlikuju.

“Iako su antropolozi s pravom zainteresirani razumjeti tu raznolikost, ponekad je vrijedno napraviti korak unatrag i sagledati obrasce na razini cijele vrste te vidjeti kako se uspoređujemo kao samo još jedan sisavac,” rekao je Dyble.

Monogamna ‘premijer liga’

Prosječna ocjena monogamije od 66% za ljude znači da smo sedmi od 11 vrsta uključenih u studiju koje se smatraju društveno monogamnima, odnosno sklone su dugotrajnim partnerskim vezama.

Dyble je dodao da ga “nije iznenadilo” što je prosječan ljudski udio punih braće i sestara u istom rasponu kao kod drugih monogamnih sisavaca.

“No iznenadilo me vidjeti potpunu razliku između ljudi i nemonogamnih sisavaca: ljudska društva s najnižim udjelom punih braće i sestara (26%) i dalje su bila viša od najvišeg udjela kod nemonogamnih sisavaca (22%),” napisao je u e-mailu.

Nalazi podupiru znanstveno stajalište da je monogamija dominantan obrazac parenja kod ljudi, rekao je Dyble u izjavi objavljenoj na Sveučilištu u Cambridgeu.

"Naš društveni uspjeh vjerojatno proizlazi iz kombinacije partnerskih veza"

Isabel Smallegange, viša predavačica populacijske biologije na Sveučilištu Newcastle u Engleskoj, rekla je za CNN da “studija koristi pametan novi način za usporedbu monogamije među sisavcima.” Smallegange nije sudjelovala u ovom istraživanju.

“Glavni nalaz je upečatljiv: ljudi su mnogo monogamniji od većine naših najbližih životinjskih srodnika,” rekla je.

“Ljudi su u ‘premijer ligi’ zajedno s vrstama poput dabrova i merkata, što pokazuje da je stabilno uparivanje kod ljudi češće nego kod srodnih životinja poput čimpanzi ili gorila, gdje je norma imati više partnera,” dodala je Smallegange.

“Općenito, ovo istraživanje podsjeća nas da, iako su ljudi relativno monogamni u usporedbi s većinom sisavaca, naš društveni uspjeh vjerojatno proizlazi iz kombinacije partnerskih veza, rodbinskih mreža i kulturnih institucija, a ne iz jedne jedine strategije parenja,” zaključila je.